Zašto sam upisala Gimnaziju Žiger?

Dana 07. 04. 2017. godine odlučila sam otići na Otvoreni dan matematike koji je organizirao matematički odsjek PMF-a. Kako sam već prijašnjih godina znala da želim studirati matematiku, morala sam obavezno otići na PMF i dodatno se informirati o svemu što još ne znam. Organizirana su predavanja i interaktivne radionice na kojima su posjetitelji mogli spoznati ljepotu matematike.

Još nas samo nekoliko dana dijeli od polaska na terensku nastavu. Ovaj puta odabrali smo Grčku – zemlju bogova, drevne kulture, zemlju ljepote!

Dragi učenici!

Sigurno ste primijetili da smo se modernizirali u našim učionicama – opremili smo ih tabletima i interaktivnom bijelom pločom! Sada će vaši profesori izvoditi čudesa – sigurna sam!

Irena Žiger, prof.

Ovim kratkim obraćanjem želim svim učenicima izraziti dobrodošlicu i sretan povratak u drugo obrazovno razdoblje! Posebno se veselimo trima novim učenicama! Želimo da se dobro osjećaju među nama te da im boravak u našoj školi bude koristan i kreativan, da lako i brzo steknu što više znanja. Znamo da se znanje lakše usvaja u pozitivnim okolnostima, u prijateljskoj atmosferi, stoga učinimo da se naše nove učenice osjećaju dobro, poželjno, s radošću i znatiželjom ih prihvatimo, i to svaki pojedini od nas – i  učenici i profesori. Dobrodošli svi!

Vaša,

Prof. Irena Žiger

Profesorice, ja to niš' ne razmem”, rečenica je koju često čujem kad čitamo Homera, Dantea, Držića, Gundulića, Marulića, Shakespearea... Jasno je i očito da su ta književna djela pisana na jeziku koji je učenicima dalek i nerazumljiv, ali zašto postoji tolika otpornost prema njima? Zašto ta književna umjetnička djela moraju (s mukom) čitati naši srednjoškolci?

Naša je škola među učenicima već nadaleko poznata po mnogim putovanjima. Kako se trudimo pratiti svjetske trendove u obrazovanju, ali i življenju, našim učenicima pokušavamo pružiti što više iskustava s raznih putovanja. U tome prednjače naše terenske nastave.

Laura: „Meni najdraži dio godine su terenske nastave od pet-šest dana. Na njima nešto i naučimo, ali najbolji dio je što svake godine idemo u neku drugu državu u Europi. Jako se zbližimo s razrednicima, ali i s drugim učenicima sa škole.“

Laurina kolegica Jelena se slaže: „Svi mi najviše volimo vrijeme provedeno na terenskim nastavama. Mnogi smatraju da je terenska nastava samo izlet, no u našoj školi to je puno više od izleta. Profesori se uvijek maksimalno potrude izabrati najzanimljivija mjesta, i moram priznati da im to uspijeva.

Potrebno je reći da se kritičko mišljenje ne veže samo za područje odgoja i obrazovanja, već zahvaća i puno šire područje. Vlastito nam iskustvo pokazuje da kritički mislimo u svakodnevnoj komunikaciji s drugim ljudima, u svakodnevnom rješavanju problema i donošenju odluka. Suvremeno društvo predstavlja aktivne građane koji promišljaju i donose odluke pa će samo u tom smislu samo građani s razvijenim vještinama kritičkog mišljenja moći odgovoriti zahtjevima suvremenog svijeta. Filozofija uči kritički misliti i prema tome kritičko mišljenje je filozofsko. Uska povezanost filozofije i kritičkog mišljenja ukazuje na važnost filozofije u životu svakog pojedinca, a ne samo filozofa. U skladu s takvim shvaćanjem, važno je razvijati učeničko kritičko mišljenje kako bi se razvili u autonomnog i samosvjesnog pojedinca.

Što mislite, koliko je prisutno kritičko promišljanje u današnjem sustavu obrazovanja?

Za današnji blog post odlučili smo neka važna pitanja postaviti našim učenicima. Živimo u 21. stoljeću, u doba nikad veće mobilnosti – fizičke, društvene – a to se, naravno, može odraziti i na život srednjoškolaca. Donedavno je promjena škole predstavljala velik zalogaj za učenike i njihove obitelji te je za sobom vukla cijelu lepezu posljedica i obaveza. Međutim, kako se sve više važnosti pridaje kvaliteti obrazovanja i raznim mogućnostima s time u vezi, tako je postalo uobičajeno i promijeniti školu upravo s tim ciljem. Pitali smo dvije naše učenice što misle o tome i kakvi su njihovi dojmovi oko promjene okoline, načina rada i svega ostalog!

Dragi svi,
Prošlo je već nekoliko dana od kada je ovaj blog otvoren, a još se nitko nema hrabrosti oglasiti. Evo mene da malo pročavrljam s vama.
Drugo je polugodište prilika da se još pohvataju znanja koja su planirana za ovu školsku godinu, da se popravi uspjeh na željenu razinu (ili čak na nemoguću?), da se pročita lektira za ovu godinu, dok je vani hladno i dok vjetar zavija.

Baš kao u davna vremena - moja knjiga i ja, moja bilježnica i ja, moj radio i ja. A televizija uglavnom ponedjeljkom kad su se davale dobre hrvatske drame s velikanima hrvatskog glumišta poput Relje Bašića, Ane Karić, Rade Šerbedžije i mnogih drugih.

Dragi blogaši,

razmišljajući o događajima u školi, mogu slobodno reći da je trenutno najveći naglasak na našim maturantima. Od početka ove školske godine u zbornici se govori o tome kako su učenici 4. razreda postali ozbiljniji i svjesni zadatka koji ih čeka. To i priliči učenicima završnog razreda koje čeka najteži ispit srednjoškolskog obrazovanja, a to je državna matura.

U svim tim pripremama i dodatnom učenju za ispite državne mature, maturante zaokuplja i događaj potpuno drugačijeg karaktera i ugođaja, a to je ni manje ni više maturalna večer.

Već tradicionalno maturalna večer održava se u hotelu Turist, i sad ću vam odati tajnu, maturalna večer je 27. svibnja 2016. Rezervirali smo termin, čekamo ponudu jelovnika i bacamo se u slatke muke.

Javite nam se

PRIVATNA VARAŽDINSKA GIMNAZIJA s pravom javnosti

  • Adresa: Stanka Vraza 37, 42000 Varaždin
  • Tel: +385 42 330 385
  • E-mail: gimnazija@skola-ziger.hr
  • Ravnatelj: Maja Fatiga, prof.

Što naši roditelji kažu o nama

Top
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…